(26. 01. 2016.) Povodom mog komentara pod naslovom “Kog tipa sluša SIPA”, na mom Facebook profilu pojavila su se dva zanimljiva i, mislim, dobronamjerna komentara koji, međutim, polaze od pogrešne pretpostavke o novinarima kao nekoj vrsti nadljudi
*********************************************************************************
Povodom navedenog mog komentara, “Suad Drvenica” je poručio: Ja shvatam vašu reakciju i solidarnost prema vašim, bivšim kolegama. Ali ova zgrada (misli na Avazov toranj) je simbol zla Bosne i Hercegovine. Nije Radončić toliko pametan da kreira javno mnjenje kako njemu odgovara, ali su to radili majstori sa dobro zašiljenim olovkama, a Fahro ih je za to dobro odmijenio.”
Nakon toga, “Redzovic Sabahudin Suada” kaže: Ovo je razočaravajući komentar. Mijoviću, nemate podpore u komentarima. Novinarstvo se ne brani na ovakvim primjerima. Ne budite naivni Mijoviću, upravo kao što kaže neko ovdje u komentaru da Radončić radi osmišljeno i namjerno je smjestio svoj biro tamo gdje su mediji, gdje se nadao da tamo neće upasti organi gonjenja... Ovdje se radi o istrazi najtraženijeg dilera Američkog stejt departmenta, i u takvoj istrazi ne postoje izuzeci. Razočarenje veliko, Mijoviću...”
Odgovorio sam na pomenute komentare na svom FB profilu, ovako:
Možete na mojoj web stranici vidjeti nekoliko tekstova u kojim današnje medije i novinarstvo ocjenjujem kao sluganske. Većina medija je pod pritiskom svojih vlasnika, a novinari su pred izborom: ili slušaj ili nosi radnu knjižicu.
Možda kažete - nosi!
Nosio sam je ja više puta, kao i prije dvije godine, pa sam bez zdravstvenog osiguranja i staža. Većina nije spremna na to odricanje, a i sam ponekad pomislim da su oni pametniji, a ja - budala! Sumnjam da biste se mijenjali sa mnom i sa većinom novinara, koji nisu pritisnuti samo gazdama (kao i većina ljudi u bilo kojoj djelatnosti, u kojoj imaju privatnog vlasnika nad glavom) nego, evo, i mahanjem dugim cijevima.
Koliko su gazda već uhapsili i sudili, ali nisu zastrašivali i maltretirali njihove radnike! Ovdje se ne radi o nekom dignitetu novinarske profesije, nego o ugrožavanju ljudskih prava na radnom mjestu, ma koliko profesija kojoj se pripada bila isprofanisana. To se mora razlučiti.
Zna se kako i koliko se mediji i novinari mogu kazniti, maksimalno podržavam utvrđivanje i sankcionisanje naše odgovornosti. No, sa heklerima to nema veze.
I nemojte, molim vas, živjeti u iluzijama o novinarima - to je svjetina kao i svaka druga, živi od svog rada, vrlo teškog i loše plaćenog, bez praktičnog prava izbora. Svi će novinari otići iz prljavog novinarstva onog časa kad i radnici neke fabrike duhana ostave svoj posao, jer "pušenje ubija ljude", a da ne govorim o majstorima čije ruke kuju - oružje!
