(01. 02. 2016.) Od svođenja direktorskih plata u realne okvire, još je važnije zaustaviti pljačku javnih preduzeća, koja su više u funkciji punjenja stranačkih “crnih fondova” i finansiranja izbornih kampanja nego građana kojim pružaju komunalne i slične usluge
*********************************************************************************
Unosno je biti u vlasti. No, kad se bolje sračuna, još bolje je biti uz njen bok: nisi izložen javnosti onoliko koliko su izloženi predsjednici i ministri, a novčanik i ukupni imetak mnogima “iz drugog plana” puno brže se debljaju. Što narod kaže: Na vuka povika, dok lisica plijen nosi!
Naravno da ni predsjednici, ministri, zastupnici i drugi velikodostojnici vlasti nisu u besparici, štaviše, ali odavno se zna da su oni “bebe” u odnosu na razne direktore javnih preduzeća. Osim što su im mogućnosti za korupcijske prihode znatno veći (Elektroprivreda BiH, na primjer, u prosjeku svakog dana u godini objavljuje jedan tender na milionske iznose), i njihove plate su najčešće veće od onih koji obavljaju najviše dužnosti u organima vlasti.
Da li iz ljubomore ili iz principijelnih razloga, Vlada Kantona Sarajevo odlučila je da tome pokuša učiniti kraj. Na njen prijedlog, danas je Skupština KS po hitnom postupku krenula u razmatranje izmjene zakona koji reguliše oblast plaća direktora preduzeća, ustanova, zavoda i fondova čiji je osnivač Kanton Sarajevo. Enormno visoki iznosi treba da budu pretvoreni u mjesečne naknade sa iole razumnim limitom. Jer, dekani pojedinih fakulteta u Sarajevu, na Univerzitetu koji grca u finansijskim problemima, imali su plaću i preko 7.000 KM.
Iste, čak i više iznose naplaćivali su godinama direktori pojedinih javnih preduzeća, iako su te kompanije monopolističke. U njima ne treba neka naročita menadžerska stručnost, a jako je važna i činjenica da većina tih kompanija godinama bilježi ogromne gubitke.
Sve ovo zvuči nevjerovatno. No, objašnjenje je sasvim prizemno. Ti su direktori postavljeni od stranaka kojim pripadaju. Njima se ne plaća samo ditrektorski rad nego i njihova rizična uloga da iz javnih kompanija nelegalno prelijavaju novac u stranačke kase i džepove stranačkih čelnika.
Svođenje direktorskih plata u realne okvire treba pozdraviti. No, još je važnije zaustaviti pljačku javnih preduzeća (od Toplana do Gradskog saobraćajnog preduzeća), koja su više u funkciji punjenja stranačkih “crnih fondova” i finansiranja izbornih kampanja nego građana kojim pružaju komunalne i slične usluge.
Ukoliko Vlada KS dirne i u taj osinjak, pljesak će biti gromoglasan!
