Popis
stanovništva bolno će pokazati šta je ostalo od nekadašnjeg bošnjaštva, kojem su pripadali svi ljudi ove zemlje
Da
je sreće, svi građani BiH nacionalno bi se izjašnjavali kao Bošnjani ili, u modernijoj
jezičkoj varijanti, kao Bošnjaci. To je iskonski identitet većine ljudi koji
stoljećima nastanjuju ove krajeve.
O
tom identitetu svjedoči i praotac velikosrpskog nacionalizma na ovim prostorima
Ilija Garašanin. U svom političkom spisu Načertanije, starom 170 godina, on je
napisao da u Bosni žive Bošnjaci-muhamedanci, Bošnjaci-pravoslavni i Bošnjaci-katolici.
I
danas u BiH žive pripadnici tri konfesije, ali je narod – ponajviše
zahvaljujući sljedbenicima Ilije Garašanina i austrougarske vlasti – pocijepan na
tri. Konstitutivni status u našoj zemlji imaju Bošnjaci, Srbi i Hrvati.
Pitanja
vjeroispovijedi, nacionalne pripadnosti i maternjeg jezika imala su dugu
predigru pred ovogodišnji popis. Još je u njemu važnih dimenzija, no pomenuta
pitanja ipak su dobila najveću težinu.
Za
nekadašnjim bošnjaštvom možemo samo da žalimo. Eh, kako bi ova zemlja cvjetala
da joj nije, tuđom rukom, posijano sjeme etničkog razdora! Ali, tako je - kako
je. Većina Srba i Hrvata vrijeđa se kad im se kaže da je bošnjaštvo njihov
iskon. Ne pomaže ni podsjećanje na priznanje velikog meštra zavade - Garašanina.
To
što nam je historija priredila, danas je surova realnost. Kroz popis će ona
postati još surovija, kad saznamo koliko je Bošnjaka u posljednje dvije
decenije zatrto i prognano iz BiH. Njihov spisak je ognjem i mačem skraćen, po
svemu sudeći, za čitavih pola miliona imena.
Popis
počinje danas. No, jedna velika i tužna priča time neće prestati. Još se,
naime, ne vidi kraj razdoru koji je razbio nekad složnu naciju. Njoj je suđeno
da još dugo krpi pocijepane ostatke svog povijesnog bošnjaštva, identiteta koji
neki pokušavaju da ožive, a drugi da ga definitivno gurnu pod zemlju.
(Dnevni avaz)
