15. 11. 2012.

Cerić u civilnom odijelu


Bez visokoga zvanja koje ga je ponekad ograničavalo, a druge plašilo, dosadašnji reis mogao bi biti veliko osvježenje u ovdašnjem duhovnom prostoru, toliko ogrezlom u talog osrednjosti, nezamjeranja i mudozofije


Bosanski muslimani dobili su novoga vjerskog poglavara, nakon što je na tron reisu-l-uleme ustoličen Husein ef. Kavazović. On je 14. reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Na današnjoj svečanosti u Gazi Husrev-begovoj džamiji uručena mu je menšura, odnosno šerijatsko ovlaštenje da može vršiti dužnost vjerskog vođe muslimana.
Najmanje sedam godina, koliko traje mandat reisa, imaćemo da bolje upoznamo efendiju Kavazovića, pa su ovi dani primopredaje vjerske „vlasti“ prilika zgodnija za ocjenu skoro dvodecenijske vladavine odlazećeg dr. Mustafe ef. Cerića. On je u tom periodu snažno opečatio i tu funkciju i Bosnu i Hercegovinu i religijska dešavanja u njoj, pa i politiku.
O efendiji Ceriću nije previše ni knjigu napisati, ali će se tome, vjerovatno, on sam posvetiti. Zaista bih volio pročitati njegove memoare.
Svoje mišljenje o njemu, pak, svešću na nekoliko crtica. U par ličnih kontakata, te kroz njegovo javno djelovanje, stekao sam dojam da se radi o vrlo načitanom, inteligentnom, bistrom, mislima vičnom čovjeku. Volio sam čitati i njegove hutbe, uvijek dubokomislene, metaforične, uvjerljive, govornički gotovo perfektne, nešto što se rijetko susreće u današnjem potpuno banalizovanom svijetu.
Sa zanimanjem sam pratio i njegovo djelovanje van okvira Islamske zajednice, kada se često očitovao o političkim pitanjima. Nije se loše snalazio ni na tom terenu. Ustvari, bolje je sagledavao događaje i procese od većine političara: bio je i oštrijeg jezika, bez dežurnih pardona s kojim većina intelektualaca zamute ono što govore toliko da i ne znate šta stvarno poručuju.
Sa efendijom Cerićem tu nije bilo problema: on je uglavnom bio i previše jasan.
Mnogima je to smetalo. Meni nikad nije, iako smo u nekoliko navrata bili podijeljenih mišljenja. Mislim da svako na kugli zemaljskoj ima pravo da govori o čemu god hoće i kako god hoće. Ali, kad to radi, mora da prihvati i drugi uslov: da to što govori automatski podliježe i zamjerkama, primjedbama, drugačijim ocjenama, kontraargumentima.
Tu se efendija Cerić nije baš proslavio. Previše se, dok je govorio o civilnim poslovima, zaklanjao reisovskom odorom, sve do toga da svoje kritičare i oponente proglašava islamofobima i slično. Kao intelektualac, i to britak, morao je stoički podnositi rizike koje sobom nosi kritičko javno očitovanje. Dignete li mač, i nad vas se on odmah nadnese, pa pobjeđuje onaj kojem je u rukama oštriji.
U tome je reis Cerić sam sebe previše mazio, dok je druge udarao i gvozdenim močugama, verbalnim dakako.
Efendiji Ceriću nekad je titula reisa smetala da se javno u potpunosti izrazi, u čemu je, mislim, jedan od najsposobnijih ljudi današnje BiH. Smetao je, ponekad, i on tom visokom zvanju, strasno se bacajući u kovitlac dnevnih polemika. Što bi reis nekad trebao da oćuti, ters podigne na kub, pa se ljudi malo zbune.
Neki kažu da će Mustafa Cerić uplivati u stranačke političke vode. U svakom slučaju se očekuje njegov pojačani profesorski i intelektualni angažman, možda i to memoarsko izdanje u kojem bi sigurno bilo more kamenčića potrebnih za retroaktivno sklapanje mozaika naše novije povijesti.
Bez reisovske ahmedije, koja ga je ponekad ograničavala, a druge plašila, dr. Cerić bi mogao biti veliko osvježenje u ovdašnjem duhovnom i intelektualnom prostoru, toliko ogrezlom u talog osrednjosti, nezamjeranja i mudozofije.
Nadam se da mu neće trebati mnogo vremena za odvikavanje od formalne važnosti kojom je bio zakićen 19 godina. Još više se nadam da su njegova intelektualna snaga, znanje i znatiželja bili razlogom njegovoga burnog javnog života, da ga na to nije nagonila samo visoka titula, pogotovo ne pomisao da ona njegove riječi čini bogomdanim.
Ravan sa svima, mislim da on sutra, u civilnom odijelu, može i bolje pokazati koliko zna i umije da kaže, te da time doista osvježi ovu našu intelektualnu baruštinu.
(specijalno za blog)

DINO „PROPJEVAO“, HOĆE LI NASTAVITI?

Gomila prljavština vlasti izbila bi na vidjelo kad bi nam Konaković povjerio sve što zna. Gdje bi bio kraj kad bi o mutnim poslovima SDA...